Sav živi svet na našoj planeti je pod
uticajem ritmičnih procesa, najočigledniji su smena dana i noći,
smena godišnjih doba. Samo promena položaja Zemlje u odnosu na
Sunce povlači za sobom promenu količine svetlosti i temperature, a
da ne govorimo o promeni sunčane aktivnosti ili Zemljinog magnetnog
polja. Od momenta pojave života na zemlji sav živ svet se razvijao
u uslovima faktora spoljašnje sredine koji su se periodično
menjali. Nije čudo što su ti prirodni ritmovi našli svoj odraz u
fiziologiji čoveka u obliku takozvanih bioloških ritmova, koji nam
omogućavaju da živimo u harmoniji s prirodnim cikličnim procesima.
I zaista je sve u organizmu podvrgnuto
cikličnim promenama s različitim periodima – od nekoliko sekundi
do nekoliko godina. Tokom dana variraju na primer puls, učestalost i
dubina disanja, nivo arterijskog pritiska, radna sposobnost srca i
čak nivo hemoglobina u krvi. Ukoliko čovek vodi normalan život i
ima tri obroka u prvoj polovini dana jetra luči malu količinu žuči
koja je neophodna za usvajanje masti, u drugoj polovini se apsorbuje
šećer, skuplja se glikogen i voda. Izražena cikličnost je
karakteristična za nervni, endokrini i kardio-vaskularni sistem.
Živeti u harmoniji s prirodnim
procesima nije samo lepa fraza. Od toga direktno zavisi naše
zdravlje. Setite se kako snažno mogu uticati na zdravlje kolebanja
temperature vazduha, vlažnosti, osvetljenosti, magnetnog polja.
Mnogi ljudi teško podnose nagle promene atmosferskog pritiska i
najčešća reakcija na to je narušavanje rada kardio-vaskularnog
sistema. Veća učestalost hipertoničnih kriza i napada
stenokardije, infarkta miokarda i moždanih udara može biti tesno
povezana s povećanjem sunčane aktivnosti. U tom smislu biološki
ritmovi nas kao iskusni pilot vode kroz sve moguće prirodne
kataklizme i pripremaju na njih organizam i samim tim čuvaju naše
zdravlje i životne resurse. I suprotno od toga bilo koji disbalans
bioloških ritmova obično nepogodno utič e na stanje i rad čoveka.
Kako biste bolje shvatili kako biološki
ritmovi čuvaju naše zdravlje hajde da iskoristimo slikovito
poređenje. Zamislite dve osobe kojima predstoji da prođu kroz
složeni lavirint. Oboje su podjednako mladi, snažni i imaju iste
zalihe hrane i vode. Ali jedna osoba ima detaljan plan tog lavirinta,
a drugoj je plan savršeno nepoznat. Probajte da sami pretpostavite
rezultat tog takmičenja. Naravno da će pobediti prva osoba, koja će
dobro rasporediti snagu i hranu, koja će izbeći teške delove i
neće uzalud trošiti resurse. Naši bioritmovi i jesu taj tajni plan
koji nam je dala priroda i koje su proverili stotine hiljada
generacija pre nas. Taj plan ili je možda bolje reći ceo životni
program, nam pomažu da efikasnije rasporedimo svoje biološke
resurse i izbegnemo mnoge poteškoće i da proživimo dug i
kvalitetan život.
Nažalost ne uspevamo uvek da sačuvamo
taj program. Kod većine savremenih stanovnika se sreću ova ili ona
svojstva narušavanja bioritmova, što se na naučnom jeziku zove
desinhronizam. Veštačka sredina kojom smo okruženi u savremenom
svetu je u nakvećoj meri kriva za to. Veštačko osvetljenje, avio
letovi, prekomerna upotreba napitaka koji su psihostimulansi (čaj,
kafa, alkohol), elektromagnetno zagađenje životne sredine – sve
to protivreči bioritmima koje mi imamo i postepeno dovodi do
rastrojstva u radu organa i sistema organizma. To je situacija, ako
primenimo pomenuto poređenje, koja se može porediti sa situacijom u
kojoj čovek s planom jednog lavirinta dospe usled nesporazuma u
drugi lavirint uz sve posledice koje će usled toga uslediti. Zbog
toga lekari u poslednje vreme sve češće govore da je osnova mnogih
bolesti i starenja čoveka pre vremena narušavanje prirodne
strukture bioloških ritmova.
Proučavanjem bioloških ritmova i
njihovog uticaja na čovekovo zdravlje se bavi grana medicine koja se
zove hronobiologija. Nju ne zovu slučajno nauka XXI veka. U vremenu
kada je sve kompjuterizovano održavanje unutrašnjih programa i
algoritama zdravlja je najbitniji zadatak. Bez obzira na to što je
hronobiologija relativno mlada nauka ona nam već danas pomaže da
poboljšamo značajno naše zdravlje, ali na račun korišćenja
unutrašnjih rezervi organizma, a ne na račun stranih i veštačkih
farmakoloških sredstava.
Mada ukoliko se setimo prvih koraka
hronobiologije videćemo da je i ona počinjala od običnih lekova
što je i sasvim razumljivo, jer su 60. godine XX veka bile u znaku
farmakologije. Već tada su primetili da ukoliko dajemo bolesnicima
jedan isti lek u različitim delovima dana lek će imati različito
lekovito dejstvo. Druga istraživanja su utvrdila da neki lekovi koji
se prepisuju ujutru u malim dozama imaju isti efekat kao i doze koje
su dva, pa čak i tri puta veće, ali koje se uzimaju uveče, a drugi
suprotno. I već tada je rođena hrabra za to vreme ideja da ukoliko
precizno izračunamo biološki ritam ovih ili onih organa i sistema
možemo proći i sa minimalnim farmakološkim lečenjem.
Uporedo s tim, usled intenzivnog
razvoja avijacije i osvajanja severnih nalazišta nafte pojavio se
problem prevencije i lečenja desinhronizma, koje su povezane s
letovima kroz nekoliko vremenskih zona i stalnim boravkom u uslovima
polarnog dana ili noći. Dugo su lekari pokušavali da leče pojedine
manifestacije desinhronizma, kao što su nervno-emotivna rastrojstva,
rastrojstva varenja, kardio-vaskularni poremećaji, pad imuniteta.
Ipak svi pokušaji su bili bezuspešni, dok naučnici nisu utvrdili
da su ti problemi posledice naglog narušavanja prirodnih bioritmova.
Od tada hronobiologija počinje da proučava prirodne faktore, koji
određuju zdravu strukturu bioritmova čoveka.
I već za nekoliko godina, krajem 1970.
godina, naučnici-hronobiolozi su došli do najvažnijeg zaključka
koji je odredio dalji razvoj hronobiologije: biološki sat određuje
čovekovo zdravlje,ipak biološki sat bilo kog organizma nema
apsolutno precizan rad i potrebna mu je stalna korekcija zbog
spoljnih periodičnih uticaja, posebno u uslovima hroničnog
desinhronizma. Od tada počinje potraga za metodima i sredstvima koji
bi mogli da kontrolišu rad našeg biološkog sata i na račun toga
se može očuvati naše zdravlje.
I s obzirom da se radilo o stalnoj
preventivnoj korekciji farmakološki preparati nisu dolazili u ovom
slučaju u obzir.
Dalje proučavanje tih materija i
njihov uticaj na čovekov bioritam je omogućilo da se ustanovi da
oni na različite načine kontrolišu biološke ritmove. Ukoliko
jedni hronobiotici utiči na opšti bioritam i na isti način
određuju rad svih ključnih organa i sistema, onda drugi su
precizno specijalizovani, selektivno deluju na bioritmove
kardio-vaskularnog, nervnog sistema, sistema za varenje i ostalih
sistema. To izuzetno otkriće je omogućilo naučnicima ne samo da
očuvaju zdravlje čoveka u globalu, već i da koriguju funkcionalno
stanje ogana i sistema, koji su najosetljiviji na uticaj hroničnog
desinkronizma.
Šta više, hronobiologija je omogućila
da se na potpuno drugi način sagledaju lekovito-preventivna svojstva
svih biološki aktivnih kompoenti hrane. Setivši se svojih davnih
ekserimenata s farmakološkim preparatima, naučnici-hronobiolozi su
postavili sebi cilj da prouče vezu između vremena unosa biološki
aktivnih materija i njihovih lekovito-preventivnih efekata.
Ispostavilo se da su jedne materije najefikasnije u prvoj polovini
dana, kada naše ćelije intenzivno rade, a druge suprotno,
ispoljavaju svoju aktivnost tek uveče, kada ćelije odmaraju i
obnavljaju svoje resurse.
Danas naučnici izdvajaju pet
najbitnijih principa hronobiološke korekcije:
- Biološke ritmove – to je jedan od temelja zdravlja;
- Jedno od najbitnijih sredstava za regulisanje bioloških ritmova je hrana i njene biološki aktivne komponente;
- Među biološki aktivnim komponentama hrane su materije koje utiču na opštu strukturu bioloških ritmova i materije koje regulišu biološke ritmove na nivou pojedinačnih organa i sistema;
- Kako bi se dobio maksimalan lekovito-preventivni efekat bilo koje biološki aktivne materije se moraju prepisivati uzimajući u obzir faze bioloških ritmova.
Na taj način
hronobiologija je pomogla da se pređe na kvalitativno nov nivo
korišćenja BAD-a. Ako se prethodno povećanje efikasnosti BAD-a
postizalo isključivo na račun pronalaženja novih biološki
aktivnih jedinjenja ili zahvaljujući novoj tehnologiji, sada se
kvalitativno nov efekat postiže zahvaljujući ranije nepoznatom
potencijalu biološki aktivnih komponenti i kvalitativno drugačijeg
sistema primene, koja uzima u obzir bioritmološke specifičnosti
organizma.
Siberian Health je
prvi pristupio praktičnoj realizaciji principa savremene
hronobiologije i zajedno s vodećim domaćim specijalistima iz te
oblasti je razradio prvu specijalizovanu liniju sredstava
hronobiološke korekcije.
U nju spadaju
vitaminsko-mineralni kompleks „Ritmovi zdravlja“ koji je namenjen
očuvanju zdravlja bioloških ritmova na nivou celog organizma i
linija sredstava specijalizovane hronobiološke korekcije „Živa
ćelija“ koja je namenjena prevenciji i korekciji narušavanja
pojedinačnih organa i sistema uzimajući u obzir individualne
bioritmove.
Linija sredstava
hronobiološke korekcije.
Sve je na našoj
planeti podvrgnuto uticaju ritmičkih procesa, najočigledniji –
smena dana i noći ili smena godišnjih doba. Od momenta pojave
života na Zemlji sav živi svet se razvijao u uslovima faktora
okoline koji se periodično menjaju. Ti prirodni ritmovi su našli
svoj odraz u fiziologiji čoveka u obliku takozvanih bioloških
ritmova koji nam omogućavaju da živimo u harmoniji s prirodnim
cikličnim procesima.
Sve u našem
organizmu je podvrgnuto cikličnim promenama s periodima od nekoliko
sekundi do nekoliko godina. Tokom dana se menjaju puls i učestalost
disanja, arterijski pritisak, nivo hormona i hemoglobina. Jetra luči
najviše žuči ujutru i danju, a uveče uglavnom prikuplja hranljive
materije. Bioritmovi su karakteristični za sve organe i sisteme.
Danas većina
ljudi ima ova ili ona narušavanja bioritmova, što se na jeziku
nauke zove desinhronoza. Veliki krivac je ta veštačka sredina kojom
smo okruženi u savremenom svetu.
Veštačko
osvetljenje, avio letovi, prekomerno konzumiranje čajeva, kafe i
alkohola, veštačka promena klime – sve je to u suprotnosti s
našim bioritmovima i postepeno dovodi do toga da se u poslednje
vreme sve češće govori o tome da je u osnovi mnogih bolesti i
prevremenog starenja organizma narušavanja prirodne strukture
bioritmova.
Medicinska nauka
hronobiologija se bavi proučavanjem bioloških ritmova i njihovim
uticajem na čovekovo zdravlje. Ne zovu je slučajno nauka XXI veka.
U epohi kompjutera očuvanje unutrašnjih programa i algoritmova
zdravlja je zadatak najvećeg prioriteta. Bez obzira na to što je
hronobiologija relativno mlada nauka već danas nam pomaže da
značajno poboljšamo naše zdravlje, na račun korišćenja
unutrašnjih rezervi organizma, a ne pomoću veštačkih i stranih
našem organizmu farmakoloških sredstava.
Hronobiologija
nam je pomagala da pređemo na kvalitativno nov nivo korišćenja
biološki aktivnih materija. Ako se ranije bolji efekat postizao samo
zahvaljujući pronalasku novih biološki aktivnih jedinjenja, većim
dozama i stvaranju novih tehnologija, sada se kvalitativno nov efekat
postiže usled korišćenja prirodnih materija koje su usklađene s
biološkim ritmovima organizma u celini. To se objašnjava time što
se dati organi nalaze u stanju dubokog narušavanja bioritmova, bez
čijeg normalizovanja ni jedan lekovito-preventivni uticaj ne može
biti efikasan.
A možemo
koristiti poznate i vekovima proverene biološki aktivne materije i
to po specijalnoj šemi koja je usmerena na normalizovanje bioritmova
datog organa i u tom slučaju dobijamo brz rezultat.
Siberian Health je
prvi pristupio praktičnoj realizaciji principa hronobiologije i
zajedno s vodećim specijalistima u toj oblasti je razradio i
patentirao prvu specijalizovanu liniju sredstava hronobiološke
korekcije.
Оbični BAD
– Sastav ne uzima u obzir biološke ritmove organa i sadrži
istovremeno i tonirajuće, i obnavljajuće materije. Zbog toga u bilo
kom trenutku aktivne komponente BAD rade u suprotnoj fazi od ritmova
organizma, što smanjuje njihovu efikasnost.
Sredstva
hronobiološke korekcije – Sastav je izbalansiran i podeljen
na jutarnji (tonirajući) i večernji (obnavljajući), zbog toga sve
materije rade samo u svojoj fazi i maksimalno efikasno.
Нема коментара:
Постави коментар